London – Britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca u svetu, Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke spoljne politike, preminuo je u 79. godini od raka, javio je Bi-Bi-Si.
Rođen u Londonu 10. oktobra 1930. godine u jevrejskoj porodici, Pinter je dobio Nobelovu nagradu za književnost 2005. godine, a Švedska akademija tada je istakla da je autor koji u svojim dramama „otkriva ponor ispod svakodnevnih čavrljanja i probija ulaz u zatvorene sobe ugnjetavanja.” Opisujući ga kao najeminentnijeg predstavnika engleskog dramskog teatra druge polovine 20. veka, Švedska akademija podsetila je i da je Pinter delima kao što su „Rođendan”, „Povratak” i „Nastojnik” u potpunosti obnovio umetničku formu i „osnovne elemente pozorišnog stvaralaštva – zatvoreni prostor i nepredvidiv dijalog u kojem su ljudi na milosti jedni drugih i u kojem su laži zdrobljene”.
Pinter je u prvoj polovini karijere važio za apolitičnog pisca, nastavljajući se radovima na teatar apsurda koji su začeli Beket i Jonesko. Tada je i napisao svoje najznačajnije drame („Nastojnik”, „Povratak”, „Ničija zemlja”, „Stara vremena”, „Rođendan”…).Od sredine osamdesetih godina prošlog veka, iako nije bitno promenio dramski izraz, postao je politički aktivan i oštricu kritike uperio uglavnom prema totalitarnim režimima, pogotovo prema SAD i prema samoj Britaniji.Poznat po levičarskoj političkoj orijentaciji, Pinter je bio i jedan od oštrih oponenata rata u Iraku, kao i američke i britanske politike uopšte, počev od vremena vladavine Margaret Tačer i Ronalda Regana, ali i kasnije. Pinter je glasno i uporno negodovao protiv zloupotrebe moći širom sveta, a, između ostalog, hrabro je napao američko-britansku alijansu i povodom NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, mada nije imao simpatija ni prema tadašnjem srpskom predsedniku Slobodanu Miloševiću. Na tu temu snimio je i dokumentarac, koji je prikazan te godine u Domu omladine Beograda.
Iako je 2002. godine utvrđeno da boluje od raka, i dalje se aktivno angažovao u suprotstavljanju britanskoj spoljnoj politici, a bio je i jedan od potpisnika protestnog pisma britanskoj vladi povodom rata u Iraku. Po saznanju da je dobio Nobelovu nagradu, Pinter je rekao i da je „Irak samo simbol stava zapadnih demokratija prema ostatku sveta”, te da njegovo političko angažovanje nema nikakve veze sa priznanjem Švedske akademije.
„Ja sam duboko u umetnosti i duboko angažovan u politici i ponekad se ta dva sveta sretnu, a ponekad ne”, rekao je tada Pinter, autor više od 30 dramskih dela, a pisao je i scenarija za film i televiziju.
SEEcult.org
Random autor