Akademik Dušan Kanazir, predsednik SANU od 1981. do 1994, preminuo je juče u 89. godini na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
Kanazir je bio redovni član Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU.
Rođen je 1921. u Mošorinu kod Titela. Doktorirao je fiziološke nauke na Univerzitetu Libr u Briselu, a naučni rad je posvetio istraživanjima u molekularnoj biologiji. Sa akademikom Radoslavom Anđusom osnovao je odeljenje Molekularne biologije i fiziologije na Univerzitetu u Beogradu.
Bio je redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i načelnik laboratorije instituta u Vinči.
Od 1996. do 1998. godine obavljao je funkciju ministra za nauku i tehnologiju u Vladi Mirka Marjanovića.
Akademik Kanazir je 1977. godine ušao u uži izbor za Nobelovu nagradu za hemiju. Autor je više naučnih radova i knjiga i dobitnik mnogih priznanja, među kojima je i francuski orden Legije časti.
Redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti postao je 1968. godine, a pored toga je bio i član Atinske akademije nauka, i Indijske nacionalne akademije nauka. Takođe je učestvovao u radu Srpskog centra Evropskog kulturnog društva, a od 1994. godine je bio na čelu Društva srpsko-grčkog prijateljstva. Pre šest godina postao je počasni član Nacionalnog komiteta za bioetiku Uneskove komisije Republike Srbije.
Vreme i mesto sahrane akademika Kanazira biće kasnije biti saopšteni.
-----------------------------------------------------------
Doprineo je i svetskoj nauci
Akademik Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti:
– Teško smo pogođeni vešću o smrti akademika Kanazira, koji je bio svestran naučnik i jedan od najznačajnijih ljudi, ne samo za svet nauke. Ostavio je jedan od najdubljih tragova u istoriji SANU. I u poslednje vreme je, bez obzira na njegove godine, bio vrlo aktivan i spreman da pomogne Akademiji i zbog toga smo mu zahvalni.
Akademik Ljubiša Rakić, potpredsednik SANU za prirodne nauke:
– Bio je jedan od najvećih naučnika koje je Jugoslavija imala u drugoj polovini HH veka. Dao je doprinos ne samo srpskoj, nego i svetskoj nauci. Generacije molekularnih biologa, koji su bili njegovi đaci, danas su profesori širom sveta. Kao predsednik Akademije pokrenuo je istraživački rad i projekte u svim oblastima, a kao ministar nauke je, za svog kratkog mandata, dao doprinos nastojanju da se održi razvoj nauke u teškim vremenima. Dušan Kanazir je bio jedinstvena ličnost u svakom pogledu; čovek od reči, humana osoba i divan prijatelj.
Prof. dr Snežana Pajević, državni sekretar Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj i profesor i naučni savetnik na Medicinskom fakultetu u Beogradu:
– Akademik Kanazir je bio izuzetan profesor koji je poštovao ličnost svakog studenta. Bez povišenog tona, strpljivo, umeo je da ohrabri svakog od nas. Učio nas je nauci, ne radi nauke, nego radi života. Skroman, kakav je uvek bio, stavove je usmeravao za opštu dobrobit društva, a ne na medijsku i ličnu promociju. Svojim delima kao naučnik, profesor, a iznad svega kao veliki humanista pokazao je kako se večno živi i nakon biološke smrti.
Prof. dr Ivan Draganić, dugogodišnji rukovodilac Laboratorije za radijacionu hemiju Instituta „Vinča”:
– Naše prijateljstvo i saradnja je počela u Vinči, gde smo pedesetih godina živeli pod zajedničkim krovom, kao jedna velika porodica. I u poslednje vreme smo bili u kontaktu. Najviše mi se žalio na slab vid, zbog kojeg nije mogao više da čita kao nekada. Bio je svestran čovek sa kojim se moglo razgovarati o raznim temama, kako o nauci, tako i o zbivanjima u našem društvu.
Senka Korać
Random autor